Priprema za školu

Polazak u školu velik je događaj za dijete i cijelu obitelj. To je i prvi veliki korak u kojem se potvrđuje sav trud, pažnja i ljubav koji su do tog trenutka uloženi u razvoj i odgoj djeteta.

Prva je provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih i drugih sposobnosti. Zato je jako važno posvetiti pozornost pripremi djeteta za školu.
Djeca brzo i lako uče kroz igru, pjesmice, slikovne materijale i priče, stoga su pripreme za osnovnu školu bazirane na tom principu rada.
U dobi između 4. i 5. godine dijete osvješćuje razliku između slova, smjera pisanja s lijeva na desno i odozgo‐dolje, glasovnu strukturu riječi, prepoznaje rimu i percipira prvi i posljednji glas u riječima.
Između 6. i 7. godine dijete razvija glasovnu i slogovnu analizu i sintezu.
U dobi 5, 5 do 6. godina testiranjem djeteta dobiva se jasna slika stanja predintelektualnih funkcija koji su pokazatelj djetetovih mogućnosti (percepcija inicijalnog i finalnog glasa u riječima, glasovna i slogovna analiza i sinteza… ).
Usvajanje vještine čitanja i pisanja najvažniji je zadatak djeteta u početnom školovanju i savladavanje tog zadatka otvara mu put za kasnije učenje.
Predčitalačke vještine su preduvjet razvoju čitalačkih vještina, one mogu biti jasan pokazatelj eventualnih teškoća u čitanju u školi.
Testiranjem predškolskog djeteta dobiva se uvid u njegovu spremnost svladavanja izazova prvih školskih dana.
Testiranje obuhvaća ispitivanje grafomotoričkog razvoja djeteta i njegov zrelost obzirom na kronološku dob, percepcija inicijalnog i finalnog glasa u riječima, ispitivanje slogovne (npr. me‐do=medo) i glasovne (npr. n‐o‐s=nos) analize i sinteze.
Ranom dijagnostikom teškoća moguće je različitim metodama pomoću materijala i sadržaja prilagođenih djetetovom uzrastu razviti te vještine.

Zašto je bitna priprema za školu?
Iako djeca čitanje i pisanje usvajaju po polasku u školu, u predškolskom periodu se razvijaju neke vještine koje utječu na taj proces:
 Slušna pažnja
 Vizualna percepcija
 Vizualna i slušno‐govorna memorija
 Sukcesivne funkcije(praćenje slijeda u vremenu i prostoru)
 Vizualno‐motorna i slušno‐motorna koordinacija
 Prostorna orijentacija
 Grafomotorika
 Jezična kompetencija
Upravo kroz praćenje usvajanja ovih vještina možemo preduhitriti kasnije teškoće. Dijete prije dolaska u prvi razred mora svladati sve predčitalačke vještine, jer su one nužan preduvjet za stjecanje čitalačkih vještina. Vještine ovladavanja slogovima, rimom i glasovima odnosno fonološka svjesnost su najbolji pokazatelj uspjeha u počecima usvajanja čitanja i
pisanja. “Dijete u početku školovanja uči čitati, kasnije čita da bi učilo.“
Iza 7. godine dijete je sposobno dodavanjem, oduzimanjem i premještanjem glasova u riječima graditi nove riječi. Većina djece te vještine usvaja bez teškoća. Ako se roditelj svakodnevno “bavi“ djetetom: ako s njim aktivno razgovara, čita mu, upozorava ga na cilj i važnost čitanja i pisanja, proširuje njegov rječnik i daje mu dovoljno prilika da i samo isprobava vještine pričanja, prepričavanja, rukovanja knjigom, bilježnicom, pisaćim priborom dijete će biti dobro pripremljeno za učenje čitanja i pisanja u školi. Jako su važne govorničke vještine djeteta: razumijevanje smisla rečenica, uočavanje da se rečenica sastoji od riječi, da rečenica ima značenje, da priča ima početak, sredinu i kraj.
Prije polaska u školu bilo bi dobro kad bi dijete znalo kako se drži knjiga, da tekst ide slijeva nadesno i odozgo nadolje, znati okretati listove, da se tekst – priča sastoji od rečenica, rečenice od riječi, a riječi od glasova.
Svako dijete razvija se svojim tempom, tako da je vrlo važno da roditelji prate interese i potrebe svoga djeteta. Važnu ulogu u pripremi djece za školu imaju vrtići u kojima djeca stječu određene navike, usvajaju vještine i obveze i uče se ponašanju u grupi vršnjaka.

Kako mogu prepoznati teškoće?

Već u vrtiću (godina pred školu) možemo prepoznati djecu koja potencijalno mogu razviti
teškoće čitanja i pisanja. Takva djeca obično teško razlikuju glasove (S‐Š, Š‐Ž, S‐Z… ), ne
uočavaju početni i/ili završni glas u riječima, teško povezuju glasove u riječi (M‐I‐Š = miš),
imaju teškoća u praćenju slijeda (u zadacima crtanja likova u slijedu), lošije crtaju u odnosu
na svoje vršnjake, zrcalno pišu slova ili imaju teškoća u zapamćivanju oblika slova, imaju lošu
slušno‐govornu memoriju(pamćenje pjesmica), manji opseg vokabulara, jednostavnu
strukturu rečenice…

Što napraviti?

 razgovarajte sa djetetom, potičite ga da opisuje događaj, sliku, doživljaj
 slušajte ga dok Vam priča, zainteresirajte se za to, dajte važnost njegovom razmišljanju, doživljajima i problemima
 odgovarajte na njegova pitanja, ako ne možete odmah, kažite mu kad i držite se dogovora
 kad nešto ne znate potražite u knjizi, enciklopediji i sl.
 učite ga svojim modelom da je knjiga prijatelj i da je intelektualan rad vrijedan rad
 pođite zajedno u čitaonicu, knjižnicu, čitajte zajedno
 dozvolite svom djetetu da se samo pere, oblači i svlači, te da ima slobodu izražavanja svojih potreba, želja i misli
 ako je nešto trenutno neispunjivo, učite ga pregovarati oko zadovoljavanja potreba i želja, čekati na red, čekati vrijeme kad dolazi taj događaj, te da ne možemo imati sve i odmah u životu
 učite ga da je normalno ako ponekad pobijedimo, a ponekad ne, te da svatko od nas ima sposobnosti za neko područje, a za neko ne (netko lijepo slika, ali ne može brzo trčati i sl.)
 učite ga prostorne relacije kroz igru: lijevo, desno, gore, dolje, iznad, ispod, u, na i to u prostoru, na papiru i na svom ili tijelu druge osobe
 ako želi neka vježba mišiće šake (fina motorika) aktivnostima kroz crtanje, slikanje, izrađivanjem od glinamola, plastelina i sl.
 ako želi pokažite mu slova i brojke, ako ne, radije slikajte, modelirajte i radite zajedno
 igrajte se igara s pravilima, npr. domino, memory, «Čovječe ne ljuti se» i sl. poštujući pravila
 igrajte se igara koje stimuliraju razvoj namjernog zapamćivanja npr. igra ponavljanja niza brojeva (unaprijed i unatrag), igra pamćenja predmeta na stolu, pitalice i zagonetke
 pričajte o pojavama u prirodi u godišnjim dobima, proučavajte zajedno što se događa
 proučavajte zajedno sat i kalendar
 zajedno izaberite mjesto u Vašem domu gdje će biti stalno radno mjesto i stol Vašeg školarca, zajedno pođite kupiti sve što je potrebno za školu i dajte svemu tome potrebnu važnost